Otsu (Ōtsu)
Otsu (jap. 大津市, Ōtsu-shi; čita se "Ucu-ši") je glavni grad prefekture Shiga u središtu otoka Honshu (Japan). Grad leži na obali jezera Biwa, najvećeg jezera u Japanu.
U starom dijelu grada nalazi se Svetište Enryaku (延暦寺 Enryaku-ji) koje je upisano na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Aziji 1994. godine, zajedno sa 16 drugih spomenika, pod imenom "Spomenici starog Kyota (Kyoto, Uji i Otsu)".
[[Hiroshige, Otsu na putu za Kisokaido, ukiyo-e iz 1830-ih]]
Velika knjižnica Svetišta Enryakuji U 7. stoljeću, od 667. do 672. godine, japanski car Tenji je osnovao palaču Ōmi Ōtsu. Ona je potpuno uništena u Jinshin ratu, koji je uslijedio nakon careve smrti 672. godine. Zbog toga je u njegovom susjedstvu osnovan novi grad Heian-kyō (današnji Kyoto) 794. godine. Otsu je od tada bio važnim satelitskim gradom i trgovištem nove prijestolnice. U 12. stoljeću na jugu grada se odigrala Awazu bitka u kojoj je poginuo general klana Minamoto, Kiso Yoshinaka.
Dana 11. svibnja 1891. godine u gradu je pokušan neuspješni atentat na ruskog carevića Nikolu Aleksandroviča (kasnijeg cara Nikolu II.), u povijesti poznat kao "Otsu incident".
U razdoblju Taishō, 1890-ih, je izgrađen kanal jezera Biwa kojim je Otsu povezan s Kyotom. Njime su, pored prometa ljudi i robe, vodom opskrbljene prve japanske elektrane koje su pokretale prve javne tramvaje koji su prethodili japanskoj željeznici. Otsu je dobio status grada 1. listopada 1898. godine.
Dana 20. ožujka 2006., grad Shiga, po kojemu je prozvana prefektura Shiga, je pripojen gradu Otsu. Po popisu od 1. listopada 2010. godine, u Otsu je bilo 338.629 stanovnika na 374.06 km² (905,28/km²), prosjeka godina od 40,7 (od kojih je 15.42% mlađe od 15, a 16.81% starije od 65 godina).
U starom dijelu grada nalazi se Svetište Enryaku (延暦寺 Enryaku-ji) koje je upisano na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Aziji 1994. godine, zajedno sa 16 drugih spomenika, pod imenom "Spomenici starog Kyota (Kyoto, Uji i Otsu)".
[[Hiroshige, Otsu na putu za Kisokaido, ukiyo-e iz 1830-ih]]
Velika knjižnica Svetišta Enryakuji U 7. stoljeću, od 667. do 672. godine, japanski car Tenji je osnovao palaču Ōmi Ōtsu. Ona je potpuno uništena u Jinshin ratu, koji je uslijedio nakon careve smrti 672. godine. Zbog toga je u njegovom susjedstvu osnovan novi grad Heian-kyō (današnji Kyoto) 794. godine. Otsu je od tada bio važnim satelitskim gradom i trgovištem nove prijestolnice. U 12. stoljeću na jugu grada se odigrala Awazu bitka u kojoj je poginuo general klana Minamoto, Kiso Yoshinaka.
Dana 11. svibnja 1891. godine u gradu je pokušan neuspješni atentat na ruskog carevića Nikolu Aleksandroviča (kasnijeg cara Nikolu II.), u povijesti poznat kao "Otsu incident".
U razdoblju Taishō, 1890-ih, je izgrađen kanal jezera Biwa kojim je Otsu povezan s Kyotom. Njime su, pored prometa ljudi i robe, vodom opskrbljene prve japanske elektrane koje su pokretale prve javne tramvaje koji su prethodili japanskoj željeznici. Otsu je dobio status grada 1. listopada 1898. godine.
Dana 20. ožujka 2006., grad Shiga, po kojemu je prozvana prefektura Shiga, je pripojen gradu Otsu. Po popisu od 1. listopada 2010. godine, u Otsu je bilo 338.629 stanovnika na 374.06 km² (905,28/km²), prosjeka godina od 40,7 (od kojih je 15.42% mlađe od 15, a 16.81% starije od 65 godina).
Zemljovid - Otsu (Ōtsu)
Zemljovid
Zemlja (geografski pojam) - Japan
Zastava Japana |
Japansko je otočje dio pacifičkoga vatrenog prstena i nastalo je kao posljedica podvlačenja Filipinske i Tihooceanske litosferne ploče pod Euroazijsku. Dva japanska slova koja označavaju ime Japana znače "izvor sunca" pa se tako cijela zemlja često naziva "Zemlja Izlazećeg Sunca". Japansko otočje vulkanskog je podrijetla pa je dio geološki izrazito nemirnog prostora obala Tihog oceana, tvz. vatrenog prstena. Brojni potresi i vulkani glavno su obilježje Japana. Najpoznatiji vulkan je Fuji koji je ujedno i najviši vrh Japana (3776 m). Japan je planinska zemlja, jer oko 80% površine čine planine. Oko 66% površine prekriveno je šumama.
Valuta / Jezik
ISO | Valuta | Simbol | Significant Figures |
---|---|---|---|
JPY | Japanski jen (Japanese yen) | ¥ | 0 |
ISO | Jezik |
---|---|
JA | Japanski jezik (Japanese language) |